sitnice iz nasega maloga mista i cile vale
kulanorinska
Brojač posjeta
157725
Arhiva
« » svi 2008
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Shoutbox
::
Blog - svibanj 2008
srijeda, svibanj 28, 2008
Na samom koncu 17. stoljeća, nakon što je Prejasna Republika / čitaj Mleci, Mlečani / uspjela potisnuti Turke dublje u kontinent, u čemu su aktivno sudjelovali naši domaći ljudi, našijenci, stvorili su se uvjeti za dolazak kršćanskog stanovništva u donju Neretvu. Pod vodstvom serdara Bebića, te don Sentića i Dragobratovića kršćani u novom valu naseliše donju Neretvu. Stočarski narod bez zemlje i uvjeta za normalan život rješavajući se turskog zuluma odluči započeti bolji život pod paskom Prejasne Republike  koja je bila samo malo manje loš gazda. U našem konkretnom slučaju Neretve i bliskih joj područja, pored Dobranja i Slivna dođoše u Plinu, Pasičinu, Rujnicu te se smjestiše po brdima, ispod klisura, po pećinama, dalje od puteva i vodotokova, jer je to još uvijek bilo opasno područje zbog četovanja ( avanturistički parcijalni pohodi manje grupe vojnika s bilo koje strane s ciljem unošenja razdora u neprijateljski tabor, pljačkanja, otimačina i odvođenja u roblje ).

 
Tako je prvi pogled s brda izgledao otprilike ovako:

Voda samo u škrapama, prirodnim čatrnjama, manjeg ili većeg inteziteta, s kojih su se napajali ptice, lije, zečevi, pokoji vuk, čagalj, te ljudi i živina. Voda se donosila i u burilima, prigodnim drvenim posudama valjkastog oblika kapaciteta cca 15-ak litara , na leđima k'o brime drva ili na kenjcu 'ko ga je ima'. Toponim Burilo javlja se u Aziji u Gruziji, a kod nas postoji i prezime Burilo ( Vrlika ).

 
Dakle u početku je vode bilo jako malo i tribalo je slazit po nju. A doli ispod, prije Austrije i reguliranja toka Neretve i isušivanja blatija, nje je bilo napretek. Pa čak i nakon regulacije, nastavilo se jendečit i blato pretvarat u plodno tlo. Kad su opasnosti minule i ljudi počeli silazit s brda i nastanjivat rubove krškog tla, koristili su vodu s vrila, prirodnih izvora vode na rubovima tih kraških brda. Kao kuriozitet navodim podatak da napušteno selo Bagalović (i) ( nekadašnje Kameno Brdo ) nema niti jednu čatrnju ni pucal. Ljudi su oduvijek koristili vodu sa tih vrila, pa nije bilo potrebe pravit čatrnje ( gustirne, bunare ). S vodom se postupalo oprezno i štedljivo. oduvijek je bila bitna. Nije se poštivala samo u dodiru s vinom.

 
A što imamo danas. Razne intervencije čovjeka, biznisa, projekata, Horizonata i sl…

 
I što nas očekuje?
 
OVO !!!


Kako pojačana koncetracija soli negativno utječe na ljudski organizam povišenjem krvnog tlaka, a on uzrokuje svašta nešto, tako pojačana koncetracija soli u u tlu dovodi do toga da smo nagrabusili ukoliko ne poduzmemo energičnije korake.

 
 
 
Svi mi znamo da je voda nužna za život, ali jeste li znali sljedeće...

Voda čini 92% krvi, 22% kostiju, 75% mozga i 75% mišića. Voda je također:

  • sastavni dio većine stanica u našem tijelu
  • najveći dio naših krvnih i limfnih sustava te ujedno prenosi hranu i kisik u stanice, a iznosi štetne tvari
  • pomaže u pročišćavanju bubrega kako bi se riješili toksičnih tvari
  • pomaže u uravnoteživanju naših elektrolita koji pomažu u kontroliranju krvnog tlaka
  • ovlažuje oči, usta i nazalne puteve
  • osvježava naše tijelo kada je vruće i izolira ga od hladnoće
  • apsorbira šok kako bi se zaštitili tjelesni organi
  • pomaže u podmazivanju zglobova i dio je naše krvi, znoja, suza i sline
  • može pružiti mnoge od minerala prisutnih u tragovima koji su potrebni našem tijelu
Voda je uz vino najvažnija tekućina, pa je jako važno da čuvamo sebe i našu zemlju jer na ovakvom tlu nema loze, pa samim tim i vina.


Veseli i zdravi bili, vino i vodu solo pili !!!
kulanorinska @ 14:06 |Komentiraj | Komentari: 11 | Prikaži komentare
ponedjeljak, svibanj 12, 2008
                                               
Ulovija neki čovik s Neretve između ostalih riba i jednu zlatnu ribicu. I kaže mu ona: pusti me, ispunit ću ti tri želje ! On joj odgovori: ne triba mi ništa više, iman dovoljno za skuvat brujet. Međutim, ona inzistira pa ga naposljetku slomi i i on pristane te kaže: Ajde dobro, napravi da buden javni bilježnik u Metkoviću.
Kaže ona: dobro, od ujutro si ti javni bilježnik u Metkoviću. Imaš još dvije želje. On se nećka i kaže: Ma iman za dobar brujet, sad kad san bilježnik namirit ću i dicu, ne triba mi više ništa, fala ti lipa. Međutin, ona inzistira i ne prestaje. Kaže čovik: A dobro unda, nek Vlado i Miho nisu više bilježnici. O.k., kaže dobra ribica i Vlado i Miho odoše u mirovinu. E, ali ostala ti je treća želja. Moran ti i nju ispunit. Opet nakon dugog nagovaranja pristane čovik s Neretve i na ispunjenje treće želje, pa kaže:
Ajde kad si navalila, makni i Žderića iz Ploča u mirovinu! I bi tako. Ovdje vic završava.
Je li uistinu javni bilježnik dobro zanimanje? Rade li oni svoj posao pošteno? Izdaju li račune? Naplaćuju li po tarifi ili svojevoljno?Možete li pohvalit takvog čovjeka, osim ako niste rodbinski povezani? Evo vam posta za raspravu/pljuvanje. Ispraznite se ! A što kažu papiri:

Naziv bilježnik ili notar potječe od latinske riječi notarius, što znači pisar. Uobičajeni je naziv javni bilježnik - notarius publicus.

U prošlosti, (a slično je i danas), nakon završenog pravničkog školovanja dobivao se poseban privilegij od nadležnih viših vlasti za obavljanje javnobilježničkih poslova. Tako je javni bilježnik stjecao pravo obavljati poslove u kancelarijama gradskih komuna, feudalaca, sudova i vladara. On je sastavljao javne isprave o pravnim poslovima, a svojim je potpisom i notarskim znakom jamčio njihovu vjerodostojnost i pravni učinak.
Prve vijesti o bilježništvu potječu iz antičkog doba. Službeni notari postojali su u starom Rimu, te helenističkom svijetu i Bizantskom carstvu.


Notarsku službu preuzeli su i europski narodi.


Kada je u XII. st. bilježnička isprava stekla javnu vjeru, bilježništvo je bilo prihvaćeno i kod Hrvata. Posebno to vrijedi za primorske gradove, otočke komune, Istru, Dalmaciju i Dubrovačku Republiku. Prvi notari u Dubrovniku javljaju se već u XI stoljeću, a spominju se i u Statutu grada Dubrovnika iz 1272. god.
Javnobilježnička služba održala se sve do II svjetskog rata kada je ukinuta, a ponovno se javno bilježništvo - notarijat čistog (latinskog) tipa, onakvo kakvo danas poznaje pretežni dio Zapadne i Srednje kontinentalne Europe uvodi u Republiku Hrvatsku Zakonom o javnom bilježništvu od 29.VII.1993. god.
     JAVNI BILJEŽNIK je:
  • diplomirani pravnik s položenim pravosudnim i javnobilježničkim ispitom i
  • s potrebnim iskustvom
  • osoba javnog povjerenja
  • samostalan i neovisan nositelj javne službe
  • nepristrani povjerenik stranaka
JAVNOBILJEŽNIČKA SLUŽBA sastoji se u:
  • službenom sastavljanja i izdavanja javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava
  • službenom ovjeravanju privatnih isprava
  • primanju na čuvanje isprava, novca i predmeta od vrijednosti radi predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima
  • obavljanju po nalogu sudova ili drugih javnih tijela postupaka određenih zakonom
JAVNOBILJEŽNIČKE ISPRAVE su:
  • javnobilježnički akti (isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici)
  • javnobilježnički zapisnici (zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici)
  • javnobilježničke potvrde (potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici)
JAVNI BILJEŽNIK - NEPRISTRANI POVJERENIK STRANAKA

Javni bilježnik ne zastupa stranke. On nije odvjetnik. On je iskusan i stručan povjerenik (sviju) stranaka. Njegov je cilj pomoći im da urede svoje odnose na kvalitetan način kako bi se izbjegli dugotrajni i skupi sporovi.
Pri tome on je nepristran - ne postupa u interesu pojedine stranke, već u cilju jamstva pravne sigurnosti i ne smije, bez valjana razloga, uskratiti poduzimanje službenih radnji.
On je dužan čuvati kao tajnu ono što je saznao u obavljanju svoje službe. Javni bilježnik odgovara za štetu strankama koju prouzroči povredom svoje službene dužnosti.... ITD

naknade:

PRAVILNIK O PRIVREMENOJ JAVNOBILJEŽNIČKOJ TARIFI

izvod:
Članak 12.

(1) Za sastavljanje javnobilježničkog akta javnom bilježniku pripada nagrada:

1. Ako vrijednost predmeta službene radnje iznosi:
OD KUNA                     DO KUNA                         BODOVA

   0                                      5.000,00                                  25

5001,00                               10.000,00                                  50

100.001,00                         150.000,00                                75 …
350.001,00                         400.000,00                               300

2. Ako vrijednost predmeta službene radnje prelazi iznos od 400.000,00 kuna, javni bilježnik ima pravo, pored nagrade od 300 bodova i na dodatnu nagradu od 5 bodova za svakih započetih 50.000,00 kuna u dijelu u kojem vrijednost predmeta službene radnje prelazi 400.000,00 kuna.

(2) Najviša nagrada određena prema odredbi stavka 1. ovoga članka ne smije biti veća od 4.000 bodova.
Članak 19.
(1) Za ovjeru jednog potpisa ili rukoznaka javni bilježnik ima pravo na nagradu u visini od 3 boda za prva četiri primjerka iste isprave.

(2) Ako stranka traži ovjeru daljnjih primjeraka iste isprave javni bilježnik ima pravo na nagradu za svaki daljnji primjerak po 1 bod.

(3) Ako su pri ovjeri potpisa ili rukoznaka sudjelovali svjedoci istovjetnosti, javni bilježnik ima pravo na dodatnu nagradu od 2 boda.

(4) Javni bilježnik ima pravo na dodatnu nagradu od 2 boda i ako je pri ovjeri potpisa ili rukoznaka sudjelovao tumač ili ako je ispravu morao pročitati.
Članak 21.
Za potvrdu da je netko živ javnom bilježniku pripada nagrada od 5 bodova.
Članak 34.
(1) Javni bilježnik ima pravo na nagradu za usmene savjete koje daje na zahtjev stranaka u visini od 5 bodova za svakih započetih pola sata.
Vrijednost boda

Članak 40.

Vrijednost boda utvrđuje se u visini od 10 kuna.


Znači, ako vam se učini da niste baš nešto dobro, odete u bilježnika, date 50 kunica i znate da ste živi.
Zdravi i veseli bili !
kulanorinska @ 14:08 |Komentiraj | Komentari: 19 | Prikaži komentare
nedjelja, svibanj 4, 2008

Prije 15-ak dana umra je naš JOVO LACKO. To je lokalni narodni naziv za čovika koji je rođeni Rumunj i u originalu se zvao JON LACKU. A naš narod voli pojednostavniti stvar pa ga prikrsti u JOVO, pogotovo što je furešt.

On i žena su se upoznali u vrime izgradnje samoupravnog socijalizma u ravnicama Slavonije i Vojvodine, kada su mnogi naši išli gori, ali ne samo ljudi,već i naše bačve i ostala oprema.

Uglavnom, tako san čuja, a ako netko zna točniju verziju ove love story, nek je podili s nama.

I tako se naš Jovo, Jon, doselija kod žene u Momiće i napraviše kuću u Matijevićima, di i danas žive njegovi.

Jovo je bija jedan mirni, tihi i pošteni čovik, apsolutno nenasilan u govoru i ponašanju. Od svih prekršaja u životu može mu se samo prišiti to da nije dobro vladao hrvatskim jezikom. Sačuvao je svoj specifični naglasak i imao melodiku govora koja je odmah upadala u uho. Zbog takva govora i novog imena JOVO, neupućeni su stjecali dojam da je riječ o Srbijancu negdi s juga Srbije. Mnogi pamte njegov izraz za jarca – „ muški koza „, ali je ipak najpoznatija anegdota iz Domovinskog rata, za koju nije poznato je li istinita u cijelosti, ali čak nije ni važno je li sva istinita, jer je originalna. Dakle, ide ovako:

 
U počecima rata, kada su se formirali razni stožeri, ni Kula nije bila iznimka. Formiran je tako Stožer pri MZ Kula Norinska i davala su se dežurstva kod telefona u školi ( tada je bio samo jedan u školi i jedan u trgovini ) i čuvao se most na Norilju ( Norinu ). Tako je došao red na Jovu da dežura kraj telefona. Uredno mu se objasni njegova uloga i zadaća za slučaj da neko zovne, ili ako eskalira situacija u području njegove odgovornosti. Predstavljanje je trebalo zvučati kao: OVDJE KRIZNI ŠTAB KULA NORINSKA, IZVOLITE !

 
I priča dalje kaže da je jednom prigodom zazvonija telefon u njegovoj smjeni i Jovo se javlja:

ALO, OVDE KRIZNI ŠTAB KULA ! – svojim specifičnim alohtonim naglaskom.

Sugovorniku s druge strane žice, učini se čudnim naglasak i izgleda da fali jedno J u onoj riči OVDE, pa priupita : TKO JE TO !!!

A dobri Jovo se predstavi i kaže: OVDE JOVO !
S druge strane se čulo samo: PALA KULA BOG TE MAZA !!!

kulanorinska @ 17:19 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
Index.hr
Nema zapisa.