sitnice iz nasega maloga mista i cile vale
kulanorinska
Brojač posjeta
157725
Arhiva
« » kol 2012
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Shoutbox
::
Blog - kolovoz 2012
srijeda, kolovoz 8, 2012
 

Maslina

Prva  stabla masline kultivirana su  i posađena prije 5-6 tisuća godina na području Mezopotamije, Sirije i Palestine, odakle se maslina poslije proširila cijelim  Mediteranom.

Maslina, /Olea europaea lat./., biljna je vrsta mediteranskog podneblja. Zastupljena je s dvije podvrste: divlja maslina, Olea europaea oleaster Hoffm, te pitoma, kultivirana maslina, Olea europaea sativa Hoffm. Divlja maslina je samonikla i rasprostranjena po cijelom Mediteranu u sastavu makije. Kod nas je također prisutna kao sastavni dio biljne zajednice česmine. Raste kao grm, a rjeđe kao stablo. Ima vrlo sitne plodove i daje mali prirod. Bila je korisna kao podloga i oprašivač pitome masline. Ulje od divlje masline često se preporučivalo u medicinske svrhe. Čovjek je strpljivim radom preobrazio oleastera u pitomu maslinu. Kultivirao je više stotina sorti pitome masline različitih svojstava. Prema namjeni dijele se na uljarice, stolne sorte i sorte podobne za proizvodnju ulja i konzerviranih plodova za jelo.

Maslinova biljka i njeni proizvodi postaju tako temelj prehrane, njome se trgovalo i plaćalo, te liječilo i uljepšavalo. Maslini su se pridavala mnoga simbolička značenja, pa je, između ostalog, postala simbolom mira, života, obilja, vječnosti, zdravlja, učenosti i mudrosti. Maslina je  posebno, gotovo čudotvorno drvo. Ona je dugovječna, pa njena stabla mogu doživjeti i više tisuća godina. Maslina raste na škrtom tlu, gotovo bez vode, ali uz obilje sunca. Njeno je stablo nisko, vijugavo, kvrgavo i ispucalo, čvrsto i otporno čak i na truljenje. Listovi zimzelene masline obnavljaju se svake tri godine, plodove daje nakon sedam, a najveći urod tek nakon dvadeset godina.

U antičkoj Grčkoj masline su bile toliko važne da je po Solonovom zakoniku bilo zabranjeno posjeći više od dva stabla godišnje po masliniku. Kazne su bile oduzimanje imovine, protjerivanje ili čak  smrtna kazna.

U svakodnevnom životu ulje se koristilo i kao izvor svjetlosti u uljnim lampama, sredstvo za podmazivanje alata, a od tvrdog i čvrstog drva maslinovog stabla izrađivale su se drške za sjekire i ostali alat, pokućstvo, ali i oružje.

Hipokrat je pripisivao maslinovo ulje za više od šezdesetak različitih bolesti i poteškoća sa zdravljem.

Maslina je imala važnu ulogu i u životu antičkih ratnika i sportaša. Sportaši su se mazali uljem prije vježbanja i natjecanja kako bi svoje mišiće učinili što elastičnijima i spremnijima za fizičke aktivnosti. Pobjednicima na olimpijskim igrama i ostalim natjecanjima, ali i uspješnim vojskovođama, stavljali su se na glavu vijenci od maslinovih grančica. No, pobjednici u sportskim natjecanjima nisu nagrađivani samo maslinovim vijencima, već i amforama punim maslinovog ulja.

Maslina je u mitovima drvo koje su po predaji stvarali bogovi.

Tako se u Egiptu njeno stvaranje pripisuje božici Izidi, u Mezopotamiji tvrde da ju je stvorio bog Ištar, a bila je i simbol etruščanskog boga Turana.

Stari  grčki mit pripisuje nastajanje stabla masline božici mudrosti Ateni.

 

Zbog čvrstoće i otpornosti svojega stabla, ona je simbol snage (primjerice, Herkules je bio naoružan toljagom od maslinovog drva, a Odisej je maslinovim kolcem oslijepio Kiklopa).

Ona je i simbol vjernosti i odanosti, pa stoga ne čudi što je Odisejev i Penelopin bračni krevet načinjen na panju drva masline. U Bibliji se spominje više od tisuću puta. U kršćanstvu je simbol Božje providnosti i brige za ljude.

Mojsije je oslobađao ratovanja muškarce, koji su uzgajali masline.

Na slikama s prikazom ukazanja anđela Gabrijela Djevici Mariji, vidi se kako anđeo u ruci ima maslinovu grančicu. Narod je uz palme i maslinovim grančicama proslavio Isusov ulazak u Jeruzalem. I danas je u našoj župi običaj da se na Cvjetnicu ide s lovorom i maslinovim grančicama, isprepletenim u finu lepezu.

Isus se znojio krvavim znojem na Maslinskoj gori, okružen mnoštvom maslina, a Isusov križ, bio je po predaji od maslinova i cedrova drva, golubica koja se nakon potopa vratila na Noinu arku u kljunu je nosila maslinovu grančicu, znak prestanka srdžbe Božje i pomirenja s ljudima, što je kasnije preraslo okvire kršćanstva i postalo općeprihvaćenim simbolom mira.

 

Kod nas dominira sorta oblica, a u novije doba prisutne su sorte lastovka, levantinka i brojne talijanske sorte. U zadnjih desetak godina došlo je do masovnog obnavljanja starih maslinika i maslina, te starih kuća. Čak se kultiviraju osunčane brdske  padine gdje nastaju novi lazi ili goleme površine u hektarima uzete na koncesiju od Hrvatskih šuma na razdoblje od 50 godina. Jedno kraće vrijeme država je davala poticaj kod prerade maslinova ploda u ulje, ali zadnjih par godina ta praksa je prestala. Danas maslinari plaćaju 1,30 Kn po kilu prerađenog ploda.

Vidjet ćemo do kada će trajati ovaj zanos u obnovi maslinika i sadnji novih površina. Ulazak u EU će svakako tu nešto promijeniti. Nagore mislim. Kako god da bilo - maslini se uvijek možemo vratiti. Ona će čekati. I nije loše posaditi koju. Svaka generacija mora posaditi bar nekoliko da poslije vaši unuci i praunuci imaju gdje doći. I ja sam obnovio masline od svojih predaka i zasadio nove za moje potomke. Nije zaludu ona narodna:

Loza je ko žena, a maslina ko majka. Oko loze moraš stalno nešto barunat ko oko žene ili je odnese đava. A maslini uvik možeš doć. Ko majki.



kulanorinska @ 09:39 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
Index.hr
Nema zapisa.