sitnice iz nasega maloga mista i cile vale
kulanorinska
Brojač posjeta
157725
Arhiva
« » ruj 2009
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Shoutbox
::
Blog - rujan 2009
petak, rujan 18, 2009
Prezime je obiteljsko ime i sastavni dio svakog osobnog imena. Prezimena u pravilu nadopunjuju ime čovjeka i na taj ga način jednoznačno razlikuju od drugih ljudi. Kao takvo prezime nastalo je u drugoj polovini 14. stoljeća, to jest 1375. godine. Nekoliko rječnika definira i koristi riječ "prezime" kao sinomim od "obiteljsko ime". prezime: "dodatak preko imena" (prez=preko) Prva prezimena počinju se javljati krajem 12. stoljeća, a osobito nakon odluke s Tridentskog sabora u 16. stoljeću počinju se u zapadnoj crkvenoj ekumeni voditi matice i zapisom u maticama nastala su mnoga prezimena u onim dijelovima Hrvatske koji nisu bili pod osmanlijskom vlašću. Obvezatna prezimena uvedena su Jozefinskim patentom u 18. stoljeću. Na pravoslavnom istoku prezimena nastaju tek krajem 19. stoljeća. Prezimena predstavljaju vrijedne jezične spomenike. Posebna grana jezikoslovlja - onomastika bavi se proučavanjem prezimena. Onomastičari dijele prezimena prema nastanku u 4 temeljne skupine:  prezimena nastala od osobnog imena (odgovor na pitanje: čiji si?)  prezimena nastala od osobnog nadimka (odgovor na pitanje: kakav si?)  prezimena prema podrijetlu (odgovor na pitanje: otkud si?)  prezimena prema zanimanju (odgovor na pitanje: što si?) Prezimena nastala od osobnog imena (odgovor na pitanje: čiji si?) Hrvati su prvotno imali isključivo narodna imena iz starohrvatske (slavenske) imenske baštine. Utjecajem Crkve postupno ulaze svetačka imena u hrvatski imenski sustav. Prema odluci Katoličke crkve naTridentskom koncilu (1545.-63.), novokrštenicima se daju isključivo svetačka imena. Tu stegu Katolička crkva u nas postupno popušta u prvoj polovici 20. st. Stoga se tada ponovno i u sve većem broju, uz svetačka, javljaju i stara ili nova narodna imena. U skladu s rečenim razlikujemo prezimena nastala od narodnih (Ljubić, Milas, Mirković, Dražić itd.) i svetačkih imena (Fabijanić, Ivkanec, Juras, Valentić itd.). Iako se naša prezimena tvore najčešće s nastavcima -ić i -ović, postoji i mnoštvo drugih tvorbi. Navest ćemo kao primjer nekolicinu prezimena nastalih od svetačkog imena Ivan: Ivačić, Ivak, Ivaković, Ivanac, Ivančan, Ivanček, Ivančević, Ivančić, Ivanda, Ivanec, Ivanek, Ivanić, Ivaniš, Ivanišević, Ivanković, Ivanović, Ivanuš, Ivanušević, Ivanjko, Ivas, Iveković, Ivezić, Ivić, Ivoš, Ivošević... Prezimena nastala od osobnog nadimka (odgovor na pitanje: kakav si?) Većina ljudi već u mladosti dobiva nadimak koji mu daju osobe iz okruženja - rodbina, prijatelji i susjedi. Brojna prezimena nastala su od nadimaka i vrlo su raznolika. Ljudi u većini slučajeva nadimkom opisuju tjelesne ili duhovne značajke nositelja. Nadimak se često odnosi i na nekakvu zgodu ili anegdotu iz života nositelja. U tom slučaju vrlo je teško, a često i nemoguće odgonetnuti motiv imenovanja. Nadimci često nose šaljivu i podrugljivu poruku koja može biti jasno ili prikriveno iskazana. Evo nekolicine tipičnih nadimačkih prezimena: Buljan, Sikirica, Pletikosa, Modrić, Glavinić, Žganec, Rukavina, Šutalo, Rogan... Prezimena prema podrijetlu (odgovor na pitanje: otkud si?) Etničko, vjersko, regionalno, lokalno ili neko drugo podrijetlo pojedinca također se koristilo kod davanja prezimena. U pravilu takva prezimena davali su starosjedioci novim doseljenicima, pridošlicama, prebjezima i sl. Primjeri: Primorac, Horvat, Duvnjak, Posavec, Bišćan, Poljak, Turković, Vlašić, Špiljak, Latin, Ugarković, Židovec, Kranjčević... Prezimena prema zanimanju (odgovor na pitanje: što si?) Nekad je velika većina ljudi pripadala seljačkom staležu. Međutim, uvijek je bilo pojedinaca koji su se bavili i nekim drugim zanimanjem. Takvi često dobivaju prezime prema zanimanju. Navest ćemo nekolicinu tipičnih prezimena te skupine: Kuharić, Sudec, Kovač, Kolarić, Krznarić, Lončar, Čobanković, Mesarić... Popis najčešćih prezimena u RH prema izvoru: »Hrvatski prezimenik«, Petar Šimunović i Franjo Maletić 1. Horvat 22 225 2. Kovačević 15 835 3. Babić 13150 4. Marić 11 617 5. Novak 11 396 6. Jurić 11 356 7. Kovačić 11 171 8. Vuković 10 582 9. Knežević 10 554 10. Marković 10 074 11. Petrović 9957 12. Matić 9560 13. Tomić 9538 14. Kovač 8997 15. Pavlović 8759 16. Božić 8258 17. Blažević 8152 18. Grgić 8010 19. Pavić 7538 20. Radić 7406 21. Perić 7351 22. Filipović 7321 23. Šarić 7184 24. Lovrić 7131 25. Vidović 6986 26. Perković 6903 27. Popović 6797 28. Bošnjak 6760 29. Jukić 6653 30. Barišić 6417 31. Bašić 6361 33. Nikolić 6301 34. Mandić 5999 35. Živković 5958 36. Klarić 5875 37. Barić 5730 38. Lončar 5695 39. Martinović 5624 40. Brkić 5471 41. Bilić 5341 42. Kos 5333 43. Galić 5320 44. Jurković 5211 45. Stanić 5073 46. Lukić 4963 47. Kralj 4855 47. Matijević 4855 49. Matković 4783 50. Janković 4719 51. Novosel 4650 52. Katič 4319 53. Miletić 4303 54. Jelić 4286 55. Ćosić 4119 56. Ivanović 4167 57. Jurišić 4149 58. Ilić 4120 59. Mihaljević 4045 60. Lučić 4001 61. Posavec 3993 62. Ivanković 3927 63. Ivančić 3820 64. Jerković 3797 65. Marinović 3772 66. Herceg 3760 67. Tadić 3753 68. Šimunović 3732 69. Poljak 3731 70. Mikulić 3726 71. Jovanović 3690 72. Rukavina 3684 73. Vidaković 3661 74. Cindrić 3658 75. Vučković 3638 76. Marušić 3598 77. Marjanović 3557 77. Milić 3557 79. Novaković 3375 80. Topić 3274 81. Varga 3261 82. Pavičić 3240 83. Vukelić 3224 84. Kolar 3212 85. Špoljarić 3209 86. Delić 3190 87. Bačić 3139 88. Jozić 3137 89. Petrić 3104 90. Grubišić 3095 91. Burić 3070 91. Dujmović 3070 91. Štimac 3070 94. Petković 3065 95. Đurić 3052 96. Jakšić 3043 97. Jović 3027 98. Brajković 2989 99. Stanković 2982 100.Ružić 2974
kulanorinska @ 15:38 |Komentiraj | Komentari: 22 | Prikaži komentare
utorak, rujan 1, 2009
WITZ: Koja je razlika između čovika koji pada s prvog kata i onog koji pada s petog kata? Kod onoga koji pada s prvog čuješ prvo TUP !!!! a zatim AAAAAAAAAAAAAAAAAA!!! Kod onoga koji pada s petog kata čuješ prvo AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA !!!!! a zatim TUP!!!!!! E tako je i s recesijom. U Japanu već prošla ( prvi kat ), a mi još padamo AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA !!! ( petnaesti kat )
kulanorinska @ 20:23 |Komentiraj | Komentari: 23 | Prikaži komentare
Index.hr
Nema zapisa.